Susret u Remetama: Senzibiliziranje vjerskih zajednica u Hrvatskoj za problematiku trgovine ljudima (poglavito ženama)

U subotu, 9. svibnja 2015., u župi Uznesenja BDM u Remetama održana je posljednja u nizu radionica u sklopu projekta pod vodstvom s. Stanke Oršolić uz pomoć s. Milke Zečević - Tadić iz Družbe sestara Naše Gospe.

Radionica je dobro organizirana, zanimljiva, poučna, potiče na razmišljanje i motivira da se informacija prenese kako bi se vjerske zajednice aktivno uključile i senzibilizirale za ovaj sve prisutniji problem. Nakon uvodnog upoznavanja uslijedilo je ispunjavanje upitnika kojim se pokušalo doznati koliko su vjernici upoznati s problematikom trgovanja ljudima. Slijedila je motivacija. Užem i maramom sudionici su si vezali noge i ruke. Promišljali su kakav je osjećaj biti vezan i sputan te kakvi se osjećaji mogu pojaviti u takvom položaju: tjeskoba, strah, bespomoćnost zbog gubitka slobode...

Motivacijom je s. Stanka sudionicima htjela približiti stanja i osjećaje kroz koje prolaze žrtve trgovine ljudima. Trgovanje ljudima je globalni fenomen koji pogađa sve zemlje, a žrtve mogu biti svi: muškarci, žene i djeca. Otvaranjem granica unutar EU smanjuje se kontrola protoka roba i ljudi, nepoznavanje jezika još je jedan dodatni problem žrtvama.

Definicija pojma "trgovine ljudima" kako je iznijeta u nekoliko međunarodnih konvencija glasi: Trgovanje ljudima znači vrbovanje, prijevoz, premještanje, skrivanje ili prihvat osoba, uz primjenu prijetnje ili sile ili drugih oblika prinude, otmice, prijevare, obmane, zloporabe ovlasti ili osjetljivog položaja ili uz davanje ili primanje novčanih sredstava ili drugih koristi radi dobivanja pristanka osobe koja ima nadzor nad drugom osobom, a u svrhu njezina iskorištavanja, uključuje iskorištavanje prostituiranja drugih osoba ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilni rad ili pružanje usluga, ropstvo ili ropstvu slične odnose, služenje ili odstranjivanje tjelesnih organa.

Sudionicima su potom objašnjene različite vrste trgovine ljudima pri čemu je naglašena seksualna i radna eksploatacija žrtava te uzroci trgovine ljudima među kojima su istaknuti siromaštvo, nezaposlenost, sukobi i rat, kriminal i korupcija, diskriminacija i neučinkoviti pravni sustavi. Kao najčešće žrtve trgovine ljudima su mlade, nezaposlene i siromašne žene, a u posljednje vrijeme sve češće žrtve su i djeca te muškarci kao jeftina radna snaga. Proces trgovine ljudima obično započinje među migrantima koji, u potrazi za boljm životom izvan svoje zemlje, padaju u ruke osoba koje ih, u želji za profitom prodaju. Najčešće žrtve su iz siromašnih zemalja koje dospijevaju u ekonomski razvijenije zemlje. Veliki problem žrtava je nepoznavanje jezika, oduzimanje dokumenata, uskraćivanje medicinske pomoći.

Hrvatska nije pošteđena trgovine ljudima, žrtve nisu samo stranci već i građani unutar države, taj je broj znatno manji u odnosu prema zemljama zapadne Europe, međutim zabrinjava povećanje tog broja kao i vrlo mali broj procesuiranih počinitelja ovog kaznenog djela.

S. Stanka govorila je i o svojim iskustvima volontiranja u Londonu. Nakon okrepe kojom su sestre sve prisutne počastile, sudionici su podijeljeni u 2 skupine. Svaka je skupina dobila sažetak priče o žrtvi trgovine ljudima koju je s. Stanka u svom djelovanju u inozemstvu upoznala. Dramatične priče nikoga nisu ostavile ravnodušnima: patnja, bol, bespomoćnost, oduzimanje dokumenata, fizičko zlostavljanje, silovanje, psihičko zlostavljanje, neizvjesnost, bespomoćnost, nepovjerljivost. Svaka je skupina na osnovu svojih dojmova napravila plakat kojim opisuje pojedinu priču te je izložila svoja opažanja. Ljudi su sputani raznim strahovima. Nepoznavanje jezika i kulture države u kojoj su odlučili naći bolji život čine ih žrtvama trgovine ljudima. Oduzimanjem dokumenata gube identitet koji ne mogu dokazati, a to može značiti život ili smrt.

Susret je završen odbacivanjem "okova"( marama i uže) koje su sudionici preuzeli u uvodnom dijelu programa te pojedinačnom i zajedničkom molitvom uz paljenje svijeća za žrtve trgovanja ljudima. Na koji se način vjerske zajednice u Hrvatskoj mogu uključiti i pomoći u problematici trgovanja ljudima koja nadilazi granice, vjere, kulture i narode, pitanje je koje treba rješavati. Nakon predstavljanja rada po skupinama uslijedila je molitva za žrtve.

Ljiljana Habljak