Povijest

Potreba prosvjećivanja i odgoja, a potom i osnuci Kongregacija Naše Gospe vezani su uz imena muževa i žena, koje su se Bogu posvetile i postale uzor i poticaj tisućama djevojaka, koje i danas žive istu karizmu:

- sv. Petar Fourer (1565.-1640.),
- bl. Alix le Clerc (1576.-1622.),
- bl. Terezija Gerhardinger (1797.-1879.),
- Marija Terezija Franz (1825.-1911.) i
- M. Roza Anuncijata Kopunović (1887.-1956.).

Oni pripadaju različitim povijesnim razdobljima i geografskim kontekstima uz koje je vezan nastanak i povijesni razvoj naše družbe. No, svi su oni slijedili isto nadahnuće: iz ljubavi prema Isusu Kristu posvetiti se odgoju siromašne i zapuštene djece i mladeži, poglavito ženske. 
U vrijeme kada su škole bile luksuz, koji su si mogli priuštiti samo bogati, oni su podizali odgojne ustanove za siromašne djevojčice i djevojke. Bilo je to nešto vrlo smjelo i progresivno za vladajući mentalitet tadašnjega društva koji je podržavao postojeće socijalne razlike. Ti veliki likovi naše duhovne baštine zadužili su nas svojim životima i karizmom.
Sv. Petar Fourier je 1597. godine sa bl. Majkom Alix le Clerc u Francuskoj osnovao Kongregaciju Naše Gospe – Kanonikinje svetog Augustina, redovničku družbu koja se posvetila siromašnim djevojčicama i djevojkama, učeći ih čitati, pisati, računati, crtati, pjevati i plesati, tumačeći im temelje kršćanskog nauka, čestitog života i kućne higijene.
Godine 1789., s početkom Francuske revolucije, Kongregaciju je pogodio jedan od najstrašnijih udaraca - ni jedan samostan u Francuskoj nije ostao pošteđen.  Kongregacija je tijekom 19. stoljeća i početkom 20. doživjela još nekoliko puta uništenje i uskrsnuće - kao rijeka ponornica.

Ono što je učinila revolucija u Francuskoj, to je napravio liberalizam u Njemačkoj. Čim je uništena posljednja kuća u Njemačkoj, našao je čovjeka koji će obnoviti Kongregaciju “Naše Gospe”. Bio je to Mihovil Wittmann, župnik u Regensburgu, kasnije biskup u Neunburgu, po svojoj duši i idejama blizak sv.Petru Fourieru.

Po svojem kapelanu osnuje državnu školu, a za učiteljice odabere tri bivše pripravnice redovnica ‘Naše Gospe’. Među njima je bila i Karolina Gerhardinger, redovničkim imenom Marija Terezija od Isusa, koja će postati obnoviteljica Kongregacije u Njemačkoj. Župnik Wittmann ih je nastojao što bolje uvesti u duh sv. Petra Fouriera i tradicije Reda. Družba se nastavila širiti u Češku.
Jedinstvo koje je Karolina sestrama stavljala na srce, bilo je ranjeno prvim odcjepljenjem u Češkoj po Mariji Tereziji Franz. Ali vjernost karizmi učinit će da će i pod njezinim vodstvom preko Češke i Mađarske nicati škole, internati i dječji vrtići i na području Bačke, gdje i počinje povijest ove naše sadašnje Družbe.

Družba sestara Naše Gospe – Zagreb je samostalna redovnička ustanova nastala u Subotici 1930. godine. Prva je vrhovna glavarica Družbe, koja je imala sjedište u Subotici, bila s. Marija Anunciata Kopunović. Ona je uz pomoć biskupa Lajče Budanovića odgojnu karizmu sestara Naše Gospe počela njegovati za hrvatske djevojčice. Zbog političkih prilika u godinama prije II. svjetskog rata htjeli su upravu prenijeti u Hrvatsku, u Zagreb. U tome su naišli na pomoć i suradnju bl. kardinala Alojzija Stepinca. Kuća Matica je 1941. iz Subotice prenesena u Zagreb. To je novi početak na istim korijenima.