s. M. Ana Thea Filipović sudjelovala na Teološko-pastoralnom seminaru Riječke metropolije

Teološko-pastoralni seminar Riječke metropolije
„Ove godine imamo puno razloga za slavlje različitih jubileja. Za nas u Rijeci najvažniji je 100. godišnjica od utemeljena biskupije u gradu Rijeci, za sve kršćane je to Prvi ekumenski sabor u Niceji, a za nas katolike to je 60. obljetnica završetka Drugog vatikanskog sabora. Jedan od plodova Koncila je i svijest o suodgovornosti svih u životu i poslanju Crkve. Koliko smo doista svjesni toga 60 godina poslije? Ne znam odgovor na to pitanje, ali vjerujem da ćemo ga ovim kolokvijem uspjeti donekle otkriti“, poručio je riječki nadbiskup i metropolit Mate Uzinić danas 25. listopada molitvom otvarajući Teološko-pastoralni seminar Riječke metropolije posvećen temi Vjernici laici u Crkvi i društvu 21. stoljeća – od Drugog vatikanskog koncila do Sinode o sinodalnosti.
Skup je održan u Auli pape Ivana Pavla II. u Trsatskom svetištu i okupio je predstavnike biskupija Riječke metropolije, brojne svećenike i pastoralne suradnike, mnoge katoličke intelektualce, članove župnih vijeća, vjeroučitelje i druge vjernike laike. Dobrodošlicu je svima izrazio novi trsatski gvardijan fra Drago Grizelj, a moderator uvodnog djela skupa Mario Gerić, ravnatelj Metropolitanskog pastoralnog instituta u Rijeci – koji je organizator skupa s programskim odborom pod predsjedanjem nadbiskupa Uzinića – podsjetio je da je papa Franjo sazivajući aktualnu Sinodu pozvao sve članove Crkve da uzmu udjela u njezinom radu, posebno u početnoj etapi procesa razlučivanja u bazičnim zajednicama, što je definirao osobitom dužnošću i pravom svih članova Crkve kako bi u potpunosti mogli iskusiti dar – biti Crkva.  „Crkva ne živi u potpunosti odnosno nije savršeni znak Kristove prisutnosti i poslanja među ljudima, ako to nije u svim svojim članovima“, rekao je Gerić naglašavajući važnost razumijevanja i života Crkve kao zajedništva Božjeg naroda otvorenog svijetu osobito po svjedočanstvu vjernika laika, Crkve koja je pažljiva na znakove vremena u kojima traži i nalazi razloge za nadu.
Dr. Branko Murić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u skup je uveo plenarnim predavanjem Vjernici laici u svjetlu Drugog vatikanskog koncila i sinodalnog hoda Crkve, kojim je naznačio teme i pitanja panela i rasprava koji su uslijedili.
Crkva koja je dinamična stvarnost, nakon Drugog vatikanskog sabora definira se slikom Božjeg naroda u kojemu sudjeluju svi krštenici, a poslana je svim ljudima – zajednička je poruka govornika koji su ponudili razmišljanja i poticaje okupljenim vjernicima kako vjeru svjedočiti u Crkvi i svijetu 21. stoljeća. Zajedništvo klerika i laika, jednako dostojanstvo i suodgovornost, jedan poziv na svetost za sve vjernike, poruke su koje su odaslane kao poziv na nužnost zajedničkog djelovanja u izgradnji Crkve.
U odnosu prema suvremenom svijetu i društvu, govornici su pozvali na dijalog umjesto kopanja rovova i protunapada na one koji misle drugačije. Istaknuli su kako se vjera u svijetu svjedoči osobnim kršćanskim stavom i odnosom prema bližnjem, osobito onom u potrebi, a ne radikalizmom. „U današnjem sekularnom svijetu jedino uspješno naviještanje evanđelja bit će ako nasljedujemo smjernice Drugog vatikanskog sabora i danas sinodalnog hoda“, rekao je jedan od izlagača Marko Medved.
Prof. Murić već je u najavi svog predavanja podsjetio da je Drugi vatikanski koncil prvi veliki koncil koji je govorio o laicima te da zato kada danas govorimo o vjernicima laicima u društvu i Crkvi moramo polaziti od tog Koncila. „No Koncil nije rekao sve o laicima nego je tu temu otvorio i prepustio da se u vremenu nakon koncila razvija. U današnje vrijeme, osobito u kontekstu sinodalnosti koja je glavna tema u Crkvi, ponovo je postavljeno pitanje gdje je i koja je uloga i mjesto laika u Crkvi. U tom smislu treba naglasiti pontifikat pape Franje koji je želio veću suodgovornost, veće učešće laika u životu Crkve, osobito na pozicijama koje se tiču odlučivanja. No, radi se i o tome da polazimo od jednakog dostojanstva u Crkvi koje nam daje, po Duhu Svetom, darove da djelujemo za evangelizaciju naroda, za to da budemo aktivni sudionici društva, da u svakodnevnom životu možemo pokazivati evanđeoske vrijednosti. U tom smislu ima dosta tema koje se tiču prepoznatljivosti laika, onoga što čine, ali i kako čine“, sažeo je u izjavi za medije prof. Murić.
Svoje predavanje započeo je pitanjima: koliko Drugi vatikanski koncil vjernicima laicima danas znači, koliko se vraćamo i provjeravamo što je to Koncil rekao o nečemu što se i nas vjernika laika danas tiče? „Predlažem svima da ne pretpostavljamo nego da ponovno iščitavamo koncilske dokumente i autentična tumačenja Koncila. Svako ponovno čitanje Koncila oduševljava jer možemo otkriti blago koje je donio te progovara i danas. Papa Franjo govorio je da je Koncil polazna točka, ali i to da smo s Koncilom tek na pola puta, rekao je prof. Murić tumačeći da je Drugi vatikanski koncil otvorio perspektive i što se tiče laika.
Objasnio je da sinodalnost ima korijene u početcima Crkve, ali da taj princip koji obuhvaća cijeli Božji narod teško zahvaćamo, da je za sinodalnost potrebna promjena mentaliteta, a za to da je pak potrebno vrijeme. „Sinoda o sinodalnosti donijela je pristup slušajućeg učiteljstva, jer u narodu Božjem se prepoznaje i čuje Božji glas. Tako je to prvi put u povijesti. Ušli smo u proces u koji se moramo uključiti… u suradnički odnos, u suodgovornost. Zato trebamo kao blagoslov promatrati one pastire Crkve koji traže suradnju, suodgovornost, koji neće komunicirati na način dekreta i delegiranja, nego na način da se osposobljavamo za život u društvu i u Crkvi“, zaključno je naglasio prof.  Murić.

Paneli su razmatrali dvije teme. Prvi, temu (Poslije)koncilski zaokret Crkve prema vjernicima laicima: od pasivnih primatelja pastoralne skrbi do učenika misionara / Vjernici laici u Crkvi: profili, duhovnost, sudjelovanje, i to pod dva pristupa: povijesno-teološkim te pastoralno-katehetskim. Prilog toj širokoj temi dali katolički intelektualci: s. Ana Thea Filipović, Marko Medved, Bruna Velčić, Šime Zupčić te moderatorica Blaženka Jančić. U povijesno-teološkom pristupu obuhvaćene su brojne teme života vjernika laika, od njihova mjesta u povijesti Crkve do sudjelovanja u sinodalnom hodu te odnosa moći i služenja, autoriteta i sudjelovanja. Pastoralno-katehetski pristup govorio je o svijesti crkvenosti vjernika laika između nekritičke lojalnosti Crkvi i nezanimanja za Crkvu; o angažmanu laika u Crkvi i njihovoj formaciji, o radikalizaciji vjere, klerikalizmu laika, laičkim pokretima i udrugama te drugim angažmanima vjernika laika.
U drugom panelu bila je riječ o temi Vjernici laici u društvu: evangelizacija svijeta, a pristup je bio crkveno-sociološki. Sudjelovali su fra Ivan Šarčević, Anton Šuljić, Ana Marčinko, Tomislav Kovač i moderatorica Maja Petranović. Izlagano je i razgovarano o brojnim aspektima te teme: o prepoznatljivosti i djelovanju vjernika laika u hrvatskom društvu, politici, akademskoj zajednici, kulturi i medijima; o vjernicima laicima kao evangelizatorima u sekularnom i pluralnom društvu; laicima u dijalogu između Crkve i društva; o laicima i migrantima te uključenosti vjernika laika u ekumenski i međureligijski dijalog.
Među ciljevima kolokvija su: pridonijeti većoj svijesti crkvenosti kod svih krštenih kao i odgovornosti svih krštenih za dosljedan život po evanđelju, za evangelizaciju i crkveno zajedništvo; senzibilizirati vjernike laike, svećenike i crkvenu hijerarhiju u Hrvatskoj za veće međusobno povjerenje, dijalog i suradnju u koncilskom i sinodalnom duhu zajedništva i suodgovornosti; pridonijeti većoj prepoznatljivosti, priznanju i zalaganju vjernika laika u Crkvi u Hrvatskoj i hrvatskom društvu; pokrenuti dijalog i suradnju među vjernicima laicima te potaknuti ih na koordinirano djelovanje u vidu organizacije redovitih skupova ili prigodnih tematskih i drugih susreta.
Autor: Riječka nadbiskupija
Objavljeno: 25. listopada 2025.
Preuzeto: 26. listopada 2025. 
https://www.ri-nadbiskupija.hr/2025/vjernici-laici-u-crkvi-i-drustvu-21-stoljeca/