31. Svibanj 2017.
P1010035-2

Međunarodni simpozij ‘Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom društvu’ na Sveučilištu u Zadru koji je održan povodom 25. obljetnice teološko-katehetskog studija u Zadru i na njemu su sudjelovala 24 predavača. Organizatori simpozija su Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, Fakultet misiologije Papinskog sveučilišta Urbaniana i Zadarska nadbiskupija.   

Između ostalih, pozdravni govor, izrekla je prof. dr. Ana s. Thea Filipović, izaslanica prof. dr. Maria Cifraka, dekana KBF-a u Zagrebu. Rekla je da zagrebački KBF od osnutka VTKŠ-a u Zadru jamči kvalitetu programa i nastave tog studija. „Mnogi su kroz zadnjih 25 godina, a Odjel ima ponosnu povijest, uložili svoj rad kako bi ta institucija stasala u današnji status Teološko-katehetskog odjela s mogućnošću suradnje s drugim studijskim smjerovima, nudeći polaznicima mogućnost dvopredmetnog studija. Time je ova institucija kao prva uspjela ostvariti ono što u drugim sredinama još nije moguće“ rekla je dr. Filipović i čestitala svima koji su tome doprinijeli. „Organizacijom tog simpozija Odjel pokazuje vitalnost, u stanju ste globalno misliti. Tema simpozija, obuhvatnost i perspektiva pokazuju njegovu osjetljivost za potrebe vemena. Neka nastavi pružati usmjerenje mladim naraštajima, pokazivati značenje teologije u društvu i tražiti puteve dijaloga na koje nas poziva kršćanska vjera. Neka nas sve u tom nastojanju u budućnosti te dične ustanove prati Božji blagoslov“ poručila je dr. Filipović.

Na Simpoziju su održana brojna predavanja o kojima se može naći više na stranici Zadaske nadbiskupije http://www.zadarskanadbiskupija.hr/.

Donosimo izvješće o predavanju naše s.Thee Filipović koje je održala u četvrtak 25. svibnja 2017.: 

Izlaganje ‘Papa Franjo i socijalna dimenzija evangelizacije’ priredli su izv. prof. dr. Ana s. Thea Filipović, DSNG i lic. catech. Antonia Miočić. Socijalna dimenzija je konstitutivna dimenzija kršćanske vjere vidljiva kroz povijest Crkve, a u novije vrijeme tu nam je dimenziju osobito otkrila Crkva u Latinskoj Americi koja je dala doprinos novom osvješćivanju socijalne i preobrazbene snage vjere u društvenom kontekstu, rekla je Filipović. Iz tog konteksta dolazi papa Franjo koji od početka svog pontifikata stavlja naglasak na preobrazbenu snagu evanđelja koja mijenja čovjeka, ne samo kao pojedinca, nego i njegovu socijalnu stvarnost. ”To čini papa svojim gestama i govorima. Dolazeći, kako za sebe kaže, s kraja svijeta, s drugog kontinenta i iz druge kulture, papa Crkvu kao cjelinu i njeno poslanje gleda iz drugačije perspektive. Stvarnost se bolje razumije iz periferije nego iz centra, ustvrdio je papa prije četiri godine” rekla je Filipović, istaknuvši da se naše vrijeme može nazvati vremenom periferija. Zato je periferija ključ interpretacije našeg vremena.

“Papa koji dolazi iz megapolisa južne hemisphere, iz Buenos Airesa, zna o čemu govori, jer u konglomeratima periferija živi ogroman broj svjetskog stanovništva. Više nego kao geopolitčki i ekonomski koncept, pojam periferija kod pape Franje omogućuje dublju spoznaju o čovjekovoj isključenosti i otuđenosti. Egzistencijalna periferija uključuje grijeh, nepravdu, svaku bijedu. Periferije nisu samo nova mjesta pastoralnog i evangelizacijskog djelovanja, već novo polazište gledanja na svijet” rekla je Filipović, dodavši da takva promjena perspektive proizlazi iz srca evanđelja. To pokazuje papina enciklika ‘Evangelii gaudium’ o navještanju evanđelja u današnjem svijetu te je Filipović predstavila njeno četvrto poglavlje koje govori o socijalnoj dimenziji evangelizacije.

Tumačeći socijalni učinak kerigme, istaknula je papinu misao da je evangelizacija uprisutnjivanje Božjeg kraljevstva  u svijetu. “Kraljevstvo Božje i svijet su prvotne perspektive vjerničkog djelovanja. Sve drugo je tome podređeno i sredstvo je ostvarivanja kraljevstva, pa i Crkva. Kerigma ima neizostavni socijalni sadržaj. U srcu evanđelja je zajednički život i zauzimanje za druge. Sadržaj prvog navještaja ima moralnu posljedicu čije je središte ljubav” istaknula je Filipović, dodavši da “evangelizacija nije samo širenje Isusovog nauka kao individualne duhovne pomoći za život niti pridobivanje novih članova Crkve, nego preobrazba vladajućih odnosa, vrijednosti koje utjelovljujemo u kulturu. Papa žali što je ta činjenica u uobičajenom crkvenom životu malo osvještena”.

“Ako se društvena dimenzija evangelizacije ispravno ne protumači, postoji opasntost da se izobliči autentično i cjelovito značenje evangelizacijskog poslanja. Socijalni angažman proizlazi iz ispovijedanja vjere” poručila je predavačica, istaknuvši da svi članci i otajstva vjere imaju socijalnu dimenziju u odnosu na međuljudske odnose. “Papa Franjo preokreće optiku u smislu da se briga vjernika ne usmjerava prvenstveno na vlastito spasenje, nego je usmjerena na dobro drugih, konkretna je u ljubavi prema bližnjemu a istovremeno se događa i ljubav prema Bogu. Vjera nije samo osobni odnos s Bogom, već obećanje da tamo gdje Bog vlada, bivaju izokrenuti vladajući odnosi te se preobražavaju u život u solidarnosti, miru i pravdi” rekla je Filipović. Biblijsko razumijevanje Kraljevstva Božjeg nije samo osobno posvećenje i ne bez posljedica, nego ljubav prema Bogu čija se slava sastoji u tome da svi ljudi imaju život.

“Kraljevstvo Božje usmjereno je na univerzalno obećanje da Otac hoće da se svi ljudi spase. Ta univerzalnost ne znači kolonijalnu ni patronatsku misiju, već spasenje svih ljudi za život u punini. U nalogu poslanja riječ je o nalogu uspostavljanja pravednih odnosa prema Isusovoj zapovijedi ljubavi i solidarnosti” rekla je Filipović, upozorivši da “istinska vjera nije lagodna ni individualistička, nego podrazumijeva želju za promjenom svijeta prenošenjem vrednota. Nauk Crkve pritom ne može ostati uopćen, nego treba imati hrabrost za konkretizaciju, kako bi imao utjecaja na društvo i povijest.

  Papa Franjo ističe tri područja konkretizacije, kao ispit postojećnih odnosa u svijetu: uključivanje siromašnih u društvo, a taj pojam se širi na sve diskriminirane i isključene, mir i socijalni dijalog. Papa govorima i gestama pokušava dati primjer tog dijaloga. U situaciji dijaloga s islamom, papa pokazuje svojim primjerom: odlazi u zemlje s većinski islamskim stanovništvom. Tamo pokazuje respekt prema islamu, ističe vrijednosti islama u štovanju Boga, ali jer s tog polazišta kreće, kaže, dužni ste štititi manjine. Dati prava manjinama. To je put društvenog dijaloga, put uključivanja koji predlaže papa, a taj put uvijek ide preko križa, preko pashalnog otajstva” poručila je Filipović.

Galerija slika:

  Povratak na sve Vijesti