U Osijeku održana konferencije „Prevencija trgovanja ljudima“

Prvoga dana dvodnevne konferencije “Prevencija trgovanja ljudima” koja je održana u Osijeku, nakon pozdravnih govora te inicijalnog predstavljanja skupa, uslijedilo je plenarno predavanje na engleskom jeziku generalne tajnice Europske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica (UCESM) s. Marjolein Bruinen na temu „Trgovanje ljudima – iskustva iz prakse“. 
Tijekom izlaganja s. Marjolein prikazala je film pod naslovom „Ballerina“ tematiziran trgovinom ljudima, a zatim je ovo moderno ropstvo ocrtala u brojkama, navela uzroke i vrste trgovine ljudima te se osvrnula na iskorištavanje na poslu (dužničko ropstvo i prisilni rad u poljoprivredi, ugostiteljstvu, građevinarstvu, ribarstvu); dječje ropstvo (vojačenje djece, prisilni brakovi, robovi u roditeljskom domu), zločinačko iskorištavanje (prosjačenje, trgovina organima, surogatstvo, nogomet) te seksualno iskorištavanje. „Trgovanje ljudima može se definirati kao regrutiranje, premještanje, primanje te smještanje osoba uz uporabu sile (u širem smislu) radi iskorištavanja pojedinih osoba. Može se dogoditi na bilo kojem mjestu, a nalazimo ga u školi, na radnom mjestu ili u najbližem susjedstvu. To je u biti jedan dobro skriveni problem. 
Moderatori drugog dijela znanstveno projektne konferencije bili su doc. dr. Davor Vuković s KBF-a u Đakovu te Ivana Žavcar, predstavnica Studentskog zbora KBF-a u Đakovu. Uslijedilo je izlaganje prof. dr. Marija Vinkovića s Pravnog fakulteta – Osijek na temu „Pravno-socijalni aspekti trgovanja ljudima“. 
Tema izlaganja izv. prof. dr. Vladimira Dugalića, dekana KBF-a u Đakovu te doc. dr. Martine s. Ane Begić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu bila je „Pitanje savjesti kod trgovaca ljudima. Psihijatrijsko-moralni aspekti”. 
Prof. dr. Dugalić pojasnio je kako je s moralnoga aspekta riječ o činovima koji su objektivno uvijek u sebi zli, jer sedma zapovijed zabranjuje činove ili pothvate koji, iz bilo kojega razloga, sebičnoga ili ideološkoga, trgovačkoga ili totalitarnoga, vode k zarobljavanju ljudskih bića, nepriznavanju njihova dostojanstva, njihovoj prodaji ili zamjeni kao da su trgovačka roba.
O „Oblicima iskorištavanja žrtava trgovanja ljudima” izlaganje je održala prodekanica KBF-a u Đakovu izv. prof. dr. Suzana Vuletić. Pojasnila je da se trgovina ljudima smatra najunosnijim ilegalnim poduzećem transnacionalnih zločinačkih organizacija i time predstavlja ozbiljan društveni moralno-bioetički problem socijalne patologije modernoga ropstva jer pogađa gotovo sve zemlje svijeta i nanosi ozbiljnu psihološku i emotivnu štetu žrtvama trgovine ljudima. 
Posljednje predavanje prvog dana održao je prof. dr. Davor Derenčinović, predstojnik Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Skupine stručnjaka Vijeća Europe za borbu protiv trgovanja ljudima – GRETA. Prof. dr. Derenčinović svoje bogato iskustvo iznio je pod naslovom „Međunarodni pravni standardi za suzbijanje trgovanja ljudima”. 
Posljednje predavanje drugog dana održala je s. Stanka Oršolić, poslijediplomantica na specijalističkom studiju iz socijalne politike te članica Udruge RENATE, a govorila je o „Duhovnoj potpori u kriznim situacijama“. „Uključivanjem vjerskih zajednica, osobito ženskih redovničkih zajednica, i pape Franje te njegove administracije u suzbijanje zločina trgovanja ljudima Katolička Crkva daje nemjerljiv doprinos razumijevanju problema i pruža podršku žrtvama“, naglasila je. U predavanju se moglo čuti kao Crkva intervenira u svim fazama procesa rješavanja problema trgovanja ljudima, a „osobit vid pomoći jest pružanje duhovne pomoći žrtvama u navedenim fazama, kojima treba pomoći zacijeliti nanesene rane, izbrisati stigmu iskorištavanja, odagnati osjećaj krivice i pronaći zajedno izlaz iz društvene izolacije kako bi započele nov život te im nerijetko osigurati skrb, sigurno sklonište i pokrenuti socijalno poduzeće. Duhovna dimenzija integrirana je u djelovanje i programe svih organizacija i inicijativa unutar Katoličke Crkve, a pozitivni rezultati rada njihovih članova i članica te brojnih volontera sa žrtvama trgovanja ljudima vidljivi su u suradnji s civilnim društvom, vjerskim organizacijama i vjerskim vođama, poslovnim sektorom, medijima, o čemu svjedoče primjeri dobre prakse koju provode organizacije, mreže i inicijative poput: Talitha Kum, RENATE, Medaille Trust, Fundación de Solidaridad Amaranta, Isusovačka služba za izbjeglice.
https://ika.hkm.hr

Galerija slika: (kliknite na sliku za uvećanje)